Osječko-baranjska županija dio je povijesne regije Slavonije. Tu živi oko 292 000 stanovnika. Kada nekome spomenete Slavoniju, ono što svima prvo pada na pamet su njezine ravnice, gastronomija, park prirode Kopački rit, vina, seoska domaćinstva, lipicanska pasmina konja, rijeke Drava i Dunav te mogućnost rekreativnih aktivnosti. To sve su turistički atributi s kojima Osječko-baranjska županija raspolaže.
Malo putovanje Osječko-baranjskom županijom
Našice
Našice su grad prekrasnog krajolika i predivne kulturne ostavštine, smještene u srcu slavonske ravnice. Grad je poznat po dvorcu obitelji Pejačević iz 19. stoljeća. U dvorcu je živjela i Dora Pejačević, prva hrvatska skladateljica (1885.–1923.). Skladala je čak 58 opusa, a najpoznatije joj je djelo Klavirski koncert iz 1913. godine, poznat kao prvi klavirski koncert u hrvatskoj glazbi.
Baranja
Baranja se nalazi u nizinskom dijelu Hrvatske i graniči s mađarskom županijom istog imena. U vrijeme Austro-Ugarske Monarhije hrvatska Baranja i mađarska Baranja bile su dijelom iste države. Hrvatski dio Baranje omeđen je mađarskom granicom te rijekama Dunavom i Dravom. Obuhvaća 1 147 četvornih kilometara, dok mađarski dio obuhvaća 4 541 četvorni kilometar.
Na jugu i istoku Baranje spoj tih dviju rijeka stvorio je jedan od najljepših parkova prirode u dunavskoj regiji – Kopački rit. Zbog mnoštva divljači koje ovdje živi, u Baranji je razvijen lovni turizam. Baranja je također poznata po proizvodnji vina, i to još od vremena starog Rima. Najstariji sačuvani vinski podrum je iz 1526. godine, a nalazi se u selu Kneževi Vinogradi. To selo, ali i mnoga druga, poznata su po multikulturalnosti, pa tako u ovome kraju zajedno žive Hrvati, Mađari i Srbi. Prolazeći Baranjom, primijetit ćete brojne natpise na mađarskom jeziku, primjerice imena naselja, ulica te važnijih institucija. Baranja je poznata i po vrhunskim restoranima.
Park prirode Kopački rit
Park prirode Kopački rit je poplavno područje koje se puni vodom iz rijeka Dunava i Drave. Sastoji se od mnoštva bara, rukavaca, šuma, tršćaka i livada. Utemeljen je 1976. godine, čime je najstariji proglašeni park prirode u Hrvatskoj. Ime je dobio po selu Kopačevo, od mađ. Kopács.
Kopački rit jedna je od najvećih riječno-močvarnih nizina u Europi. U njemu se svake godine gnijezdi oko 140 vrsta ptica, a velika biološka raznolikost od preko 2000 vrsta odraz je bogate flore i faune parka.
U proljeće, nakon otapanja snijega u Alpama i zbog obilnih kiša, Kopački rit pretvara se u nepreglednu vodenu površinu iz koje izvire bogata močvarna vegetacija. Poplave u Kopačkom ritu traju u prosjeku tri mjeseca, ovisno o prethodnoj zimi. Ljeti se voda povlači u Dunav i Dravu, a manjim dijelom ostaje samo u barama, jezerima i rukavcima.
Đakovo
U srcu povijesne regije Slavonije nalazi se Đakovo, grad poznat po prekrasnoj katedrali sv. Petra. Među glavnim atrakcijama Đakova su i Đakovački vezovi, kulturno-folklorna priredba s polustoljetnom tradicijom. Nezaobilazna znamenitost je i Državna ergela konja lipicanaca, jedna od najstarijih u Europi.
Đakovačka katedrala svetog Petra
Đakovačka katedrala dovršena je 1882. godine. Visoka je čak 84 metra pa ćete je lako uočiti već i desetak kilometara prije dolaska u grad. Radovi na njenoj gradnji trajali su 16 godina, iako je trebala biti dovršena za pet. Izgrađena je zaslugom tadašnjeg biskupa Josipa Jurja Strossmayera. On je za gradnju angažirao vrhunske majstore i umjetnike iz raznih dijelova Europe. Zbog toga je njezina unutrašnjost zaista veličanstvena. Unutrašnjost krase freske stvarane rukama najvećih svjetskih majstora onog doba. Impresivna je i njena kripta, ispod zemlje, gdje je grobnica biskupa Strossmayera, kao i biskupa prije i poslije njega.
Đakovačka jezera
U blizini Đakova nalaze se četiri lijepo uređena akumulacijska jezera. Najbliže centru grada je jezero Bajer. Iako ono nije sigurno za kupanje, dobro je mjesto za druženje i ribolov. U jezerima Đakovštine obitavaju šarani, babuške, štuke, grgeči, linjaci, somovi, smuđevi i druge vrste slatkovodne ribe.
Na rubu samog Đakova smješteno je jezero Jošava. Ono nije preveliko, ali je ugodno za ribiče rekreativce te za sve koji traže mjesto za opuštanje.
Najljepše i najveće jezero zove se Borovik. Ono je podignuto na mjestu nekadašnjeg sela istog imena, koje je potopljeno radi gradnje jezera. Jezero je okruženo zelenim obroncima slavonske gore Krndije. Borovik uglavnom oživljava za toplih mjeseci u godini, pogotovo vikendom. Tada na jezero dolaze mnogobrojni izletnici i uživaju u kupanju, ribolovu, šetnji, biciklizmu ili kampiranju.
Četvrto jezero u blizini Đakova je Mlinac, također predviđeno za sportsko-rekreacijski ribolov i odmor.
Đakovačka ergela
Ergela u Đakovu osnovna je davne 1506. godine, što je svrstava među najstarije ergele u Europi i govori o dugoj tradiciji uzgoja konja na tom području. Danas Državna ergela Đakovo koristi dvije lokacije za uzgoj i selekciju konja. Te lokacije su Pastuharna, smještena u srcu Đakova, te Ivandvor, u neposrednoj blizini grada. Osim uzgoja i selekcije konja, Ergela se bavi i dresurom čija kvaliteta se potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta na konjičkim natjecanjima.
Vinogradi u Osječko-baranjskoj županiji
U Osječko-baranjskoj županiji postoji četiri vinogorja, a to su Baranja, Erdut, Feričanci i Đakovo. Prostiru se na ukupno 2 280 hektara. Najčešće bijele sorte vina koje se ovdje proizvode su graševina, traminac, Chardonnay, bijeli i sivi pinot i druge. Od crvenih sorti poznate su frankovka, cabernet, crni pinot i druge.
Najpoznatije vinarije u Osječko-baranjskoj županiji su: vinarija Belje u selu Kneževi Vinogradi, vinarija Josić i vinarija Gerštmajer u Zmajevcu, vinarija Erdutski vinogradi i vinarija Brzica u Erdutu te vinarija u Feričancima.
Mađari u Osječko-baranjskoj županiji
U Osječko-baranjskoj županiji živi oko 10 000 Mađara. Od tog broja, najviše ih je na području Baranje. Broj osoba koje imaju miješano, primjerice mađarsko-hrvatsko porijeklo, još je i veći.
Zajednica Mađara u Hrvatskoj naziva se DZMH – Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, a predvodi ju Robert Jankovics. U Osijeku pak od 1999. djeluje Prosvjetno-kulturni centar Mađara, koji je najveća takva obrazovna ustanova u Republici Hrvatskoj. Uz nju je 2019. otvoren i moderno opremljen učenički dom.
Zanimljivo je da svako mađarsko naselje u Osječko-baranjskoj županiji ima svoju manifestaciju, radi okupljanja i upoznavanja svih Mađara u Hrvatskoj. Vjerojatno najpoznatija manifestacija su Ribarski dani u selu Kopačevo.
Osnovnu školu Dalj također pohađa nekoliko učenika Mađarske nacionalne manjine, koji njeguju svoj jezik i kulturu putem folklora i društvenih događanja.
Biciklističke staze između Hrvatske i Mađarske
Osječko-baranjska županija premrežena je biciklističkim stazama i rutama. Budući da je veći dio županije ravnica, biciklizam je ovdje vrlo popularna aktivnost, kako kod ljudi koji ovdje žive, tako i kod turista. Pojedine biciklističke rute su međunarodne te povezuju Hrvatsku i Mađarsku. Na njima možda najbolje možete upoznati ovu regiju. Od Dalja do najbliže mađarske granice ima oko 100 km pa je za takav put potrebna dobra oprema i još važnije -dobra kondicija. Jedna od najljepših biciklističkih ruta je Antunovac – Osijek – Baranjsko Petrovo Selo – Beremend. Ona najvećim dijelom ide po dravskom nasipu, kroz područje bogato šumom. Druga ruta povezuje Osijek, Beli Manastir i mađarski Mohač, te uglavnom prolazi kroz naseljena mjesta.
Autori teksta (redom): Tamara Ćurčić, Lea Radić, Lucija Majer, Mihael Lovrić, Magdalena Tišma, Lea Hrehorović, Dejan Popović, Robin Kremerenski, Lucija Kalozi, Vojkan Popadić